
ŠTO JE TO SUPERVIZIJA?
Mnogo je definicija supervizije, a jedna od njih superviziju određuje kao proces u kojem jedan stručnjak (supervizor) ima odgovornost da radi s drugim stručnjakom (supervizantom) kako bi se postigli određeni profesionalni, osobni i organizacijski ciljevi superviziranog. Ti ciljevi uključuju osiguravanje kompetentnoga i odgovornoga neposrednog rada s korisnicima, kontinuirani profesionalni razvoj, te osobnu podršku superviziranom (Harries, 1987).
Supervizija je nužna u profesionalnom radu i razvoju svih onih koji neposredno rade s ljudima (psiholozi, socijalni radnici, socijalni pedagozi, djelatnici u odgoju i obrazovanju, djelatnici u zdravstvu).
Koje vrste supervizije DPP nudi?
Individualna supervizija
Individualna supervizija obuhvaća rad supervizora i supervizanta ‘jedan na jedan’, uživo ili online.
Grupna supervizija
Grupna supervizija obuhvaća skupni rad supervizora s većom skupinom supervizanata, uživo ili online.
Timska supervizija
Timska supervizija je vrsta grupne supervizije usmjerena na sustavnu iskustvenu proradu suradnje između članova tima, tj. Između članova grupe zbog izvršavanja nekog određenog zadatka unutar veće organizacije ili samostalno (Gaertner, 1982).
Razvojno-integrativna supervizija
Naziv za oblik supervizije koji je usmjeren na pomagače. Cilj je ove supervizije razvoj profesionalne kompetentnosti u podržavajućem okruženju koje omogućuje praktičarima da integriraju svoje profesionalno iskustvo s teorijama i zahtjevima svoje profesionalne uloge, s jedne strane, i sa svojim osobinama, vrednotama, osjećajima, predispozicijama i kompetentnostima s druge strane (Ajduković i Cajvert, 2004).
Podržavajuća supervizija
Najčešći je oblik supervizije u psihosocijalnom radu. Ovaj oblik supervizije osobito je važan u prevenciji profesionalnog sagorijevanja (Ajduković i Cajvert, 2004). Podržavajuća supervizija obuhvaća:
- Davanje podržavajućih povratnih informacija supervizantima;
- Emocionalnu katarzu;
- Upućivanje na načine smanjivanja profesionalnog stresa.
Neki od specifičnih ciljeva (Kadushin and Harkness, 2002) podržavajuće funkcije supervizije su:
- Ublažiti anksioznost;
- Smanjiti osjećaj krivnje i/ili nezadovoljstva;
- Povećati predvidivost i sigurnost;
- Potvrditi i ojačati kapacitete profesionalca;
- Razviti smanjeno samopouzdanje;
- Ponovno uspostaviti emocionalnu ravnotežu.
Metodska supervizija
U ovom pristupu superviziji u prvom planu je konkretan slučaj zaštite dobrobiti konkretnog djeteta u skladu s novim pristupom u radu (novim »metodama«) i jačanje kompetencija (znanja i vještina) stručnjaka za njenu primjenu. U drugom planu su potrebe za podrškom stručnjaka, iako se njima posvećuje puna pozornost u području emocionalnog rasterećenja i smanjivanja profesionalnog stresa zbog intenziteta i težine rada na zahtjevnim slučajevima zaštite dobrobiti djece (Ajduković, 2020).
Meta-supervizija
Društvo za psihološku pomoć nudi i mogućnost superviziranja supervizanata kroz takozvanu meta-superviziju.
Evaluacije supervizija
Provodimo i evaluacije provedenih supervizija bez obzira na način provedbe
Prijavite se
Dojmovi supervizanata








