Psihološke krizne intervencije

pexels-photo-6382530

Psihološke krizne intervencije provode se nakon događaja kao što su: samoubojstvo, ubojstvo (slučajno ili namjerno), prijetnja smrću ili ranjavanjem, zlostavljanje, ranjavanje, iznenadna smrt (utapanje, prometna nesreća), razbojnički ili pljačkaški napad i slično.

Namijenjene su svima koji su posredno ili neposredno bili izloženi kriznom događaju: izravnim žrtvama, njihovoj najbližoj rodbini, očevicima događaja, pripadnicima zaštitarskih i spasilačkih službi i drugim profesionalnim pomagačima, svima koji osjećaju da je događaj utjecao na njihovo psihičko stanje. U svijetu se krizne intervencije provode s policajcima, vatrogascima i zaposlenima u hitnoj pomoći, sa službenicima banaka, pošte i trgovina nakon pljački i prepada, u školama i ustanovama za djecu nakon što se desi neki krizni događaj.

 

Svrha ovih intervencija je:

 

  • smanjenje intenziteta psihičkih (pa posredno i tjelesnih) teškoća;
  • smanjenje učestalosti nepoželjnih ponašanja kao posljedice kriznog događaja (npr. napadi na rukovoditelje i druge djelatnike ustanova) čime krizne intervencije pridonose smanjenju nasilja i agresije;
  • smanjenje rizika za nastanak posttraumatskog stresnog poremećaja te drugih psihičkih i tjelesnih poremećaja;
  • brža uspostava normalnog funkcioniranja zajednice ili organizacije (npr. zaposlenici se brže i lakše vraćaju svom uobičajenom funkcioniranju na radnom mjestu);
  • financijska ušteda za poslodavca (kraća bolovanja zaposlenih, manje lijekova za smirenje, manje izgubljenih radnih sati i sl.).

 

Psihološke krizne intervencije provode se prvenstveno kao skupni strukturirani tretmanski razgovori, individualno savjetovanje i psihoedukacija. Kad je riječ o skupnom tretmanu, njega uvijek vode dva stručnjaka. Ove intervencije smiju raditi samo posebno osposobljeni stručnjaci.

 

Trajanje

 

Ovisno od traumatskog događa, broja uključenih osoba i sl. –  izravna intervencija traje u prosjeku 2 – 4 sata na što se dodaje vrijeme utrošeno za dogovore, konzultacije, organiziranje intervencije te pisanje izvještaja;

 

Način rada

 

Strukturirani razgovor koji vodi stručnjak osposobljen za provedbu psihološke krizne intervencije. Ovisno o broju pogođenih, a u skladu s procjenom i dogovorom koju zajedno donose voditelj intervencije i nadležne osobe iz organizacije/ustanove, intervencija se vodi s jednom ili više skupina te, po potrebi, i individualno.

 

Napomena: kod nekih žrtava kriznog događaja javlja se potreba za intenzivnijim psihološkim savjetovanjem i njima se savjetuje još 5 – 6 individualnih susreta. U Zagrebu se takvo dodatno psihološko savjetovanje može provesti u Savjetovalištu DPP-ovog Centra za djecu, mlade i obitelj MODUS. U ostalim gradovima i mjestima voditelji krizne intervencije će klijentima kojima je to potrebno preporučiti najbližu ustanovu u kojoj mogu dobiti pomoć u obliku psihološkog savjetovanja ili ih se može uključiti u online savjetovanje.

 

Nužnost provođenja psiholoških kriznih intervencija što neposrednije nakon kriznog događaja

 

Nakon traumatskog događaja poput teže saobraćajne nesreće, ubojstva, ranjavanja, prijetnje životu i sl. svi ljudi neko vrijeme imaju tzv. traumatske stresne reakcije kao što su npr. osjećaji nesigurnosti, bespomoćnosti, straha, ljutnje i zabrinutosti, različite tjelesne reakcije (glavobolja, vrtoglavica, teškoće sa spavanjem itd.). Kod većine ljudi takve reakcije bez većih posljedica prolaze s vremenom i uz dobru podršku ljudi iz najbliže okoline. Kod manjeg broja ljudi (obično kod onih s neadekvatnom podrškom najbližih i/ili s neadekvatnim načinima suočavanja s traumatskim stresom) takvi događaji mogu ostaviti trajne posljedice kao što su stalna tjeskoba, depresivnost, osjećaj nesigurnosti itd. Oporavak nakon takvih događaja u pravilu je spor i bolan i za to vrijeme žrtve kriznih događaja funkcioniraju lošije nego ranije.

 

Psihološke krizne intervencije pomažu ljudima da lakše prebrode traumatski događaj te omogućuju pojedincu, organizaciji i/ili zajednici da se što brže vrate na raniju razinu funkcioniranja. Djelotvornost psiholoških kriznih intervencija najveća je kad se one provedu što brže nakon događaja, a pritom je važno da ih provode stručnjaci koji su za to dodatno osposobljeni. Ističemo kako je psihološke krizne intervencije dobro provesti nakon svakog događaja u kojem je bio ugrožen ljudski život jer one podržavaju i ubrzavaju prirodni oporavak od takvih događaja.

Važnost praćenja žrtava kriznog događaja te dodatne podrške i edukacije radi psihološke pripreme za buduće (nažalost neizbježne) tragične događaje

 

S obzirom na složenost čovjekovih psihičkih procesa, nije moguće unaprijed predvidjeti tijek i trajanje oporavka od tragičnog događaja. To nije moguće učiniti ni na razini grupe ni na razini pojedinca. Zbog toga je, osim psihološke krizne intervencije, uvijek preporučljivo pratiti oporavak žrtava. Usto, iznimno je korisno ljude koji su bili izloženi događaju koji je uključivao prijetnju životu (neovisno je li osoba bila ranjena ili ne) ili gubitak života, a također i ljude koji su izloženi riziku takvih događaja, dodatno educirati iz područja traumatskog i profesionalnog stresa s ciljem učenja boljeg korištenja postojećih strategija suočavanja sa stresom odnosno učenja novih.

Ovakva edukacija logičan je dodatak provedenoj kriznoj intervenciji i držimo kako takva kombinacija psihološke podrške i pomoći može dati najbolje rezultate u povećanju osjećaja zadovoljstva zaposlenih, a time i povećanja djelotvornosti na poslu te ušteda na bolovanjima i lijekovima.

Na temelju našeg bogatog iskustva u organizaciji i provedbi psiholoških kriznih intervencija ističemo kako je iznimno važno educirati rukovoditelje ustanova i voditelje poslovnica. Naime, kad se dogodi tragičan događaj, njihova uloga vrlo je važna i složena, a odgovornost veoma velika. Zbog toga je nužno da posjeduju osnovna znanja o kriznim intervencijama. Osim toga, pokazalo se da u tom slučaju mogu pružiti bolju podršku svojim stručnim suradnicima, ostalim službenicima, te timu za krizne intervencije koji čine stručnjaci izvan ustanove.

 

Na kraju ističemo, kako krizne događaje nije moguće u potpunosti izbjeći, ali ono što jest moguće je briga poslodavaca i društva za ljude koji su bili žrtve takvih događaja kao i za one koji to, zbog prirode posla, potencijalno mogu postati.

 

Dosadašnja iskustva

 

DPP je prva i, za sada, jedina organizacija u Hrvatskoj koja je razvila model psihološke krizne intervencije za žrtve traumatskih događaja. Proveli smo više od 300 kriznih intervencija nakon različitih kriznih događaja (npr. prometna nesreća, samoubojstvo, slučajno i namjerno ubojstvo, spolno zlostavljanje osnovnoškolske djece, oružani prepadi na poslovnice novčarskih ustanova itd.) i pružili grupnu i individualnu podršku velikom broju osoba (gotovo 20.000 osoba: djece, mladih i odraslih). Osim toga, osposobili smo veliki broj stručnjaka u području psiholoških kriznih intervencija.