[:hr]Koronavirus – kako najbolje plivati u moru (dez)informacija?[:]

woman-wearing-white-v-neck-shirt-using-space-gray-iphone-6-225232

[:hr]Uslijed pandemije koronavirusa gotovo svaki aspekt modernog života dramatično je promijenjen, uključujući zdravstvo, financije, zapošljavanje, obrazovanje, prijevoz, ograničenost kretanja, kupovanja i socijalnih kontakata. Kao posljedica se kod velikog broja ljudi javlja osjećaj neizvjesnosti i straha od nepoznatog. Taj strah stvara emocionalno stanje anksioznosti zbog nedostatka znanja i osjećaja nedostatka kontrole nad situacijom, a on se dodatno pojačava glasinama, nagađanjima i senzacionalističkim naslovima. Kako bi umanjili svoj strah i povratili osjećaj kontrole, skloni smo traženju informacija s ciljem umanjivanja neizvjesnosti. To nas može navesti da lakše prihvaćamo i vjerujemo u informacije koje razrješavaju naše dileme, ohrabruju nas i pružaju jednostavna rješenja, no nažalost, one mogu biti pogrešne.

Danas se na društvenim mrežama, televiziji, novinama i u ostalim medijima sve češće pojavljuje pojam lažnih vijesti (eng. fake news). Lažne vijesti su vijesti kojima je primarni cilj navesti čitatelja na pogrešan zaključak te ga dovesti u zabludu (Benkler i sur., 2017.). U usporedbi s istinitim vijestima, lažne vijesti obično uključuju informacije koje su više iznenađujuće, uzrujavajuće ili usmjerene na poticanje ljutnje ili anksioznosti. Ono što je osobito zbunjujuće je to što su lažne vijesti najčešće sastavljene od kombinacije točnih informacija (poput lako provjerljivih činjenica i statistika) i netočnih informacija, što otežava uočavanje njihove neistinitosti. Također, mogu ih dijeliti osobe kojima inače vjerujemo (naši prijatelji ili članovi obitelji), što nas dodatno može zavarati.

Iako su lažne vijesti u nekom obliku prisutne već stoljećima, istraživanja pokazuju kako su sada popularnije nego ikada zbog povećanog utjecaja društvenih mreža i platformi za brzu razmjenu poruka (npr. WhatsApp) pomoću kojih je zaista lako brzo širiti takve vijesti. To je osobito često u trenutnim okolnostima povećane fizičke distance u kojima te kanale koristimo više i češće nego inače jer predstavljaju jednostavan i praktičan način brzog kontaktiranja obitelji, prijatelja i kolega te omogućuju iznimno brzo saznavanje najnovijih informacija. Ono što su u tom kontekstu olakotne okolnosti za one koji plasiraju lažne vijesti su činjenice da je internet dostupan svakome, bilo tko može izraditi web stranicu ili profil na društvenim mrežama i postavljati bilo kakve informacije zbog toga što nema sustavne kontrole i nadzora objavljenih informacija. Na taj način svakodnevno se plasiraju i razne lažne informacije o pandemiji COVID-19 koje sadrže beskorisne, netočne ili čak štetne informacije i savjete koji mogu ometati napore zdravstvenog sustava u kontroliranju pandemije, doprinositi društvenim neredima i podjelama te imati iznimno nepovoljne i opasne posljedice po ljudsko zdravlje.

Osim lažnih vijesti po medijima i društvenim mrežama, pojavio se i određeni broj samoprozvanih gurua i zdravstvenih „stručnjaka“ koji su u ovoj situaciji vidjeli priliku za zaradu, čije je djelovanje također usmjereno na prevenciju i liječenje aktualne bolesti nedokazanim, ponekad beskorisnim, ali ponekad i potencijalno opasnim metodama. Primjerice, neki od takvih savjeta i metoda tvrde kako se koronavirus može prevenirati uzimanjem gotovo smrtonosnih doza specifičnih vitamina ili da se bolest COVID-19 može izliječiti konzumacijom određenih preparata na bazi izbjeljivača. Nažalost, bilo je osoba koje su savjete poslušale što je za njih imalo nepovoljne zdravstvene pa čak i smrtne posljedice.

Ranije je rečeno kako traženjem i saznavanjem informacija nastojimo umanjiti vlastiti strah i anksioznost te uspostaviti kontrolu, no ono što se događa pri konzumaciji lažnih vijesti jest to da one većinom potkopavaju našu racionalnost i potiču razvoj panike, nepovjerenja i dodatno povećavaju neizvjesnost te na taj način stvaraju za nas iznimno nepovoljan začarani krug. Ono što pomaže razbijanju tog začaranog kruga, smanjivanju straha, anksioznosti i panike te umanjivanju vjerovanja u lažne vijesti jest kvalitetno informiranje i stvaranje okruženja u kojem se istinite, provjerene informacije proaktivno, pravovremeno i transparentno šire što ne ostavlja mnogo prostora za nagađanja i širenje neprovjerenih i lažnih informacija. Kao primjer dobre prakse u tom kontekstu možemo navesti naš Nacionalni stožer civilne zaštite koji redovito informira građane o svim aktualnim zbivanjima vezanim uz koronavirus, odgovara na pitanja novinara te aktivno demantira lažne vijesti o kojima ima saznanja.

Osim na vladajućim strukturama, stručnim ustanovama i organizacijama, dio odgovornosti za kvalitetno informiranje leži i na nama samima. Ono što možemo učiniti jest kritički vrednovati dostupne informacije i provjeriti njihovu vjerodostojnost. To možemo činiti obraćajući pažnju na sljedeće (IFLA, 2016.):
– Propitkivanjem izvora informacija (možemo dobro proučiti stranicu, istražiti njezinu svrhu i navedene podatke o kontaktiranju)
– Čitanjem cijelog teksta (naslovi mogu biti senzacionalistički u svrhu što većeg broja klikova, trebamo se zapitati o čemu se zapravo radi u tekstu)
– Provjeravanjem autora (možemo na brzinu provjeriti autora, može li mu se vjerovati i je li to stvarna osoba?)
– Provjerom dodatnih izvora (možemo kliknuti na ponuđene linkove i dodatne izvore, provjeriti sadrže li informacije koje zaista podupiru vijest)
– Provjerom datuma objave (ako je nešto nedavno objavljeno, ne znači da je to nova vijest, nekad se starije vijesti ponovno objavljuju i dijele)
– Provjerom radi li se o šali (ako je previše neobično i čudno možda je šala, možemo istražiti stranicu i autora za provjeru)
– Osvještavanjem svojih stavova i pristranosti (trebamo uzeti u obzir kako bi naši stavovi mogli utjecati na prosudbu)
– Izravnim pitanjem stručnjaka (ako su nam stručnjaci nedostupni, informacije možemo provjeriti na stranicama za provjeru informacija kao što je npr. www.faktograf.hr)

Ono što je svakako važno jest pratiti informacije iz provjerenih i priznatih izvora, a ne isključivo oslanjanje na informacije dostupne na društvenim mrežama. Niže su navedene neke od domaćih i inozemnih stranica koje preporučujemo za praćenje vijesti o koronavirusu:
www.koronavirus.hr
www.hzjz.hr
www.civilna-zastita.gov
www.who.int
www.worldometers.info

Autorica:

Petra Kožljan, mag. psih.[:]