U subotu 11. prosinca 2021., u sklopu 3. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa, Odjela za psihologiju, Hrvatskogkatoličkog sveučilišta održan je okrugli stol pod nazivom Uloga civilnog društva u kriznim događajima velikih razmjera.
Veliki krizni događaji, kao što su bili prošlogodišnji razorni potresi za vrijeme pandemije, pokazuju kolika je uloga i važnost civilnog društva u suočavanju s kriznim situacijama. Društvo za psihološku pomoć (DPP) od samih početaka djelovanja okuplja stručnjake različitih profila čija su misija i poziv usko vezani uz brigu o dobrobiti i mentalnom zdravlju djece, mladih i odraslih, posebice ranjivih skupina društva. Vremenom je DPP svojim angažmanom postao prepoznat kao važan dionik u organizaciji, osposobljavanju i osnaživanju stručnjaka koji u krizama djeluju „na prvoj crti“ kao i neposrednom pružanju psihosocijalnih intervencija.
Cilj okruglog stola bio je, kroz primjer odgovora DPP-a na posljedice razornog potresa 2020. godine, a koji se odvijao u suradnji s UNICF-om i Hrvatskim crvenim križem, razmotriti ulogu i mogućnosti organizacija civilnog društva u kriznim situacijama velikih razmjera. Razgovaralo se o specifičnostima pravovremenog, sustavnog, organiziranog i fleksibilnog uključivanja u intervencije u zajednici, te međuresorne komunikacije i suradnje. Posebno se razmotrilo emocionalno i psihosocijalno funkcioniranje djece tijekom kriznog razdoblja i neki uočeni čimbenici rizika i otpornosti. Pozornost je bila posvećena i pomagačima koji u zajednici brinu i skrbe o drugim ljudima pod vidom važnosti rane psihološke i psihosocijalne podrške stručnjacima pogođenim potresom. Naglasila se važnosti organizacijske podrške, obuke i supervizije te općenito brige o dobrobiti i mentalnom zdravlju pružatelja pomoći na terenu.
Okrugli stol moderirala je prof. dr. sc. Marina Ajduković, sa Studijskog centara socijalnog rada, Pravnog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, inače predsjednica Društva za psihološku pomoć.
Sudionici okruglog stola bili su stručnjaci koji su nakon razornih potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji djelovali na različitim razinama i u različitim ulogama sa zajedničkim ciljem – pružanja psihološke pomoći i podrške osobama pogođenim potresima:
- sc. Linda Rajhvajn Bulat, izv. prof., Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu
- sc. Nika Sušac, Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu
- dr. sc. Kristina Urbanc, dipl. soc. radnik, Studijski centar socijalnog rada Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu
- Franjo Šaban, psiholog, Obiteljski centar, Centar za socijalni skrb Sisak
- Nikolina Šaravanja, psiholog, Društvo za psihološku pomoć, Filozofski fakultet (Odsjek za psihologiju), Sveučilište u Zagrebu
- Patricia Tomac, psiholog, Društvo za psihološku pomoć | Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada | Filozofski fakultet (Odjek za psihologiju), Sveučilište u Zagrebu
Tijekom diskusije su govorili o svojim iskustvima na terenu te dali određene preporuke i smjernice za učinkovitije funkcioniranje zajednice u kriznim situacijama:
- situacija jednog ovako snažnog katastrofalnog potresa ukazala je na potrebu jasne vertikalne strukture upravljanja (sličnog vojnom sustavu), te ranijeg jasnog definiranja SVIH ključnih dionika i sustava u rješavanju situacija katastrofa. Potrebno je upotpuniti spoznaju koji su to dionici sustava i definirati snage (i potencijale) vezane uz: državne (javne) sustave, organizirana (već postojeća) civilna društva sa stručnim znanjima i iskustvom djelovanja u kriznim situacijama, kao i privatne inicijative (svi pojedinci / tvrtke / volonteri aktivni u prethodnim kriznim situacijama senzibilizirani u potrebi za pomoći). Navedeno podrazumijeva izradu posebnog Protokola za djelovanje u kriznim situacijama koji bi definirao oblike međuresorne suradnje različitih sustava i gore navedenih dionika, te jasno propisan način vertikalne i horizontalne komunikacije ključnih dionika.
- druga nužna okolnost koja se istaknula je vezana uz pružanje prve psihološke pomoći, psihosocijalne podrške i podrške osobama u traumatskim okolnostima, a odnosi se na potrebu osnivanja neke vrste centra za psihosocijalnu podršku u katastrofama i kriznim stanjima (na razini Republike Hrvatske) s jasno definiranom strukturom djelovanja i zadacima. Navedeni Centar bi mogao imati ulogu u definiranju sudionika prve psihološke pomoći spremnih na uključivanje u budućim kriznim situacijama – laici pomagači, stručni djelatnici iz pomagačkih područja, savjetovatelji educirani za rad s traumom, specijalisti mentalnog zdravlja za područje traumatskog stresa i tugovanja. Jedan od najvažnijih zadataka navedenog Centra bio bi u trenutku katastrofe uspostaviti posebno upravljanje za pružatelje psihosocijalne pomoći i podrške, te prve psihološke pomoći i koordinacija između različitih pružatelja usluga na terenu. Druga uloga bi bila poznavanje kapaciteta evidentiranih pružatelja PSP usluga i utjecaj na politiku razvoja resursa na nacionalnoj razini (sukladno opsegu katastrofe), te procjena potreba i stanja mentalnog zdravlja različitih regionalnih područja iz aspekta katastrofa i kriznih stanja. Cilj djelovanja navedenog Centra bio bi kvalitetnije korištenje sustava iz zajednice (npr. socijalna skrb, sustav Crvenog križa, zdravstvo, sustav obrazovanja…) za koje se procijeni da imaju značaj za djelovanje u katastrofama na preventivnoj razini (prije katastrofa), npr. formiranje mobilnih specijaliziranih multidisciplinarnih timova stručnjaka, provođenje kontinuiranih ciklusa edukacija regionalnog (županijskog) karaktera za stručnjake u području kriznog djelovanja, prve psihološke pomoći i psihosocijalne podrške; povezivanje sa stručnjacima koji poznaju pogođeni teren i korisnike i uspostavljanje primarne (hitne) razine upravljanja na pogođenom području; uvježbavanje timova, pozivanje i uključivanje u djelovanje na terenu mreže osposobljenih stručnjaka različitih profila, te omogućiti istima metodsku superviziju, kao i obaveznu superviziju pomagača za vrijeme kriznog djelovanja i podrške nakon istog.
- kao podršku gore navedenom, na Studiju socijalnog rada i Odsjecima za psihologiju uvesti obvezni kolegij vezan za stručno djelovanje u katastrofama i kriznim stanjima s ciljem stvaranja baze stručnjaka spremnih za uključivanje u kriznim situacijama.
- osigurati medijsku potporu pozitivnim procesima psihosocijalnog oporavka pogođenih u katastrofi (s Hrvatskim novinarskim društvom razviti Protokol u svezi izvještavanja u situacijama katastrofa – razvijanje protokola koji će pojasniti tko daje informacije, praćenje objava i povratne informacije o učinkovitosti objava).
Iznimne okolnosti, poput ovog katastrofalnog potresa, iznjedre reakciju čitave zajednice i pojedinaca dokazujući iscjeljujuću snagu zajedništva i nesebičnosti u želji da pomognemo jedni drugima. Hvala Vam svima! – istaknuo je psiholog Franjo Šaban.
