Psihološke krizne intervencije provode se nakon traumatskih/kriznih događaja, tj. nakon događaja koji ugrožavaju ljudski život i/ili tjelesni integritet ili događaja koji su doveli do gubitka života/zdravlja, npr.: samoubojstvo, ubojstvo (slučajno ili namjerno), prijetnja smrću ili ranjavanjem, ranjavanje, iznenadna smrt (utapanje, prometna nesreća), požar, razbojnički ili pljačkaški napad i slično.
Namijenjene su svima koji su posredno ili neposredno bili izloženi kriznom događaju: izravnim žrtvama, očevicima događaja, pripadnicima zaštitarskih i spasilačkih službi i drugim profesionalnim pomagačima, tj. svima koji osjećaju da je krizni događaj utjecao na njihovo psihičko i tjelesno stanje.
Ciljevi kriznih intervencija:
Napominjemo da je djelotvornost psiholoških kriznih intervencija, tj. ostvarenje navedenih ciljeva najvjerojatnije ako se one provedu što brže nakon kriznog događaja.
Način rada
Psihološke krizne intervencije sastoje se od strukturiranih grupnih razgovora koje uvijek vode dva posebno osposobljena stručnjaka (voditelj i suvoditelj) koji ne pripadaju zajednici koju je pogodio krizni događaj. Ovisno o broju pogođenih, a u skladu s procjenom i dogovorom koju zajednički donose voditelj intervencije i nadležne osobe iz organizacije/ustanove, krizna intervencija vodi se s jednom ili više skupina. Usto, svim zainteresiranima uvijek se nudi i mogućnost individualnih razgovora sa stručnjacima.
Trajanje
Trajanje intervencije nije moguće unaprijed odrediti budući da to ovisi o potrebama ljudi pogođenih kriznim događajem. Dosad provedene intervencije najčešće su trajale između 2 i 4 dana.
Reakcije ljudi nakon kriznog događaja i proces oporavka
Nakon događaja opasnih po život i zdravlje ili kad je riječ o gubitku života/zdravlja svi ljudi neko vrijeme imaju tzv. traumatske stresne reakcije kao što su, npr. osjećaji nesigurnosti, bespomoćnosti, straha, ljutnje i zabrinutosti, različite tjelesne reakcije (glavobolja, vrtoglavica, teškoće sa spavanjem itd.), teškoće s koncentracijom i donošenjem odluka itd. Sve to su uobičajene ljudske reakcije na krizni događaj. Kod većine ljudi takve reakcije bez većih posljedica prolaze s vremenom i uz dobru podršku ljudi iz najbliže okoline. Kod manjeg broja ljudi (obično kod onih s neodgovarajućom podrškom najbližih i/ili s neodgovarajućom načinima suočavanja s traumatskim stresom) takvi događaji mogu ostaviti dulje pa čak i trajne posljedice kao što su stalna tjeskoba, depresivnost, osjećaj nesigurnosti, psihosomatske reakcije itd.
Zbog složenosti čovjekovih psihičkih procesa, nije moguće unaprijed predvidjeti tijek i trajanje oporavka od tragičnog događaja. To nije moguće učiniti ni na razini grupe ni na razini pojedinca. No, moguće je reći da oporavak teče onoliko brzo koliko je to pojedincima/zajednici moguće, a tijekom oporavka izmjenjuju se razdoblja poboljšanja i razdoblja pogoršanja stanja.
Važnost edukacije radi psihološke pripreme za buduće (nažalost neizbježne) tragične događaje
Na temelju našeg bogatog iskustva u organizaciji i provedbi psiholoških kriznih intervencija (od 1995. godine) ističemo da je iznimno važno educirati rukovoditelje organizacija i ustanova o tome što su psihološke krizne intervencije, tko ih i kako provodi, o tome kako ljudi reagiraju nakon kriznih događaja itd.
Naime, kad se dogodi tragičan događaj, uloga rukovoditelja vrlo je važna i složena, a odgovornost veoma velika. Zbog toga je nužno da posjeduju osnovna znanja o traumatskom stresu i načinima njegova ublažavanja, što će im pomoći u boljem pružanju podrške zaposlenicima i stručnjacima tima za krizne intervencije. Krajnja posljedica toga bit će povećanje osjećaja zadovoljstva zaposlenih, bolja djelotvornost na poslu i ušteda na bolovanjima i lijekovima.
Nažalost, krizne događaje nije moguće u potpunosti izbjeći, ali moguće je pokazivanje brige poslodavaca i društva za ljude koji su doživjeli neki krizni događaj kao i za one koji ih, zbog prirode posla, u budućnosti također mogu doživjeti
Dosadašnja iskustva
DPP je prva i, za sada, jedina organizacija u Hrvatskoj koja je razvila model psihološke krizne intervencije za civilne žrtve traumatskih događaja. Od 1995. do kraja 2020. god. proveli smo više od 400 kriznih intervencija nakon različitih kriznih događaja (npr. prometna nesreća, samoubojstvo, slučajno i namjerno ubojstvo, požar, talačke krize, smrti izazvane nesretnim slučajem, oružani prepadi na poslovnice novčarskih ustanova itd.). Tijekom spomenutih kriznih intervencija pružili smo grupnu i individualnu podršku velikom broju osoba (gotovo 20.000 osoba: djece, mladih i odraslih). Osim toga, osposobili smo veliki broj stručnjaka u području psiholoških kriznih intervencija.
Dodatne informacije
